Kada su pre desetak godina testirali performanse kod rekreativaca koji su planinarili Mont Everestom, naučnici su došli do zanimljivog otkrića. Planinari koji su koristili sildenafil su imali bolje rezultate u izdržljivosti, a njihove ćelije su bile snabdevenije kiseonikom.
Naučnici nisu bili toliko iznenađeni, budući da sildenafil i ostali PDE-5 inhibitori deluju tako što proširuju krvne sudove. Međutim, to je navelo širu populaciju da poveruje kako se lekovi za potenciju mogu koristiti i radi poboljšanja fizičke spreme.
S druge strane, ne postoji ni jedan iole zadovoljavajući dokaz koji podržava takve tvrdnje. Rekreativci na Mont Everestu su izuzetak, pošto sildenafil pospešuje pumpanje krvi isključivo na većim nadmorskim visinama. Ipak, upotreba sildenafila (kao i ostalih PDE-5 inhibitora) i dalje je česta kod osoba koje se bave fizičkom aktivnošću, ali nije i jedini razlog za rekreativno korišćenje.
Budući da spada u lek koji se može nabaviti bez preporuke lekara, sildenafil je popularan i kod muškaraca koji ne pate od erektilne disfunkcije. Iako objektivno nemaju potrebe za time, muškarci to najčešće čine iz četiri razloga:
- Kada žele da „preruše“ slabiju erekciju izazvanu konzumiranjem alkohola,
- Da bi imali seksualni odnos nekoliko puta uzastopno,
- Iz straha od preuranjene ejakulacije,
- Kako bi pobedili anksioznost pre seksualnog odnosa.
Lekari su uvereni u to da rekreativno korišćenje lekova (pogotovo ako se koriste često) nije preporučljivo kada za to nema medicinskih uzroka. Rizici postaju još veći ako se lekovi za potenciju nabavljaju iz neproverenih izvora. Iako sildenafil i ostale supstance iz grupe PDE-5 inhibitora načelno ne škode zdravim osobama, rizici za pojavu neželjenih efekata uvek postoje.
Crvenilo u licu, gorušica, bolovi u mišićima i akutni problemi sa vidom spadaju u najčešće nuspojave. Međutim, postoje rizici koji na prvi mah nisu toliko izraženi, ali na duže staze takođe mogu izazvati probleme:
- Psihološka zavisnost. Ovo se često dešava kod osoba koje koriste lekove za potenciju da bi poboljšali samopouzdanje. Iako se čini kao brzo i lako rešenje, pogotovo za prevladavanje anksioznosti, dugoročno se samopouzdanje, zapravo, sve više urušava. Pritom, muškarci time sebi čine kontrauslugu, jer se vremenom razvija osećaj da bez lekova ne mogu da imaju zadovoljavajući odnos.
Stručnjaci stoga naglašavaju da bi tome trebalo da prethodi konsultacija sa lekarom ili seksualnim terapeutom. To ne znači da se lekovi ne mogu uzimati povremeno, već da je važnije razumeti uticaj psihološkog stanja na seksualne performanse.
- Nepravilno doziranje i udeo pomoćnih supstanci. Ukoliko je lek registrovan i kupuje se u apoteci, detalji vezani za njegovo doziranje i sastav su istaknuti u uputstvu. Problem se, međutim, javlja kod neregistrovanih preparata. Mnogi od njih se prodaju kao prirodni ili dijetetski suplementi, a često je nemoguće sa sigurnošću znati njihov sastav i poreklo. Tim pre je veći i rizik za pojavu neželjenih dejstava, pogotovo u kombinaciji sa drugim preparatima i lekovima – bilo da se uzimaju samostalno ili su prepisani od strane lekara.
- Veća sklonost ka rizičnim ponašanjima. Kod osoba koje koriste lekove za potenciju u kombinaciji sa alkoholom, doziranje i moguće nuspojave nisu jedini razlog za brigu. Naime, poznato je da alkohol smanjuje inhibicije kada je reč o ponašanju. Kada se tome dodaju i lekovi, povećava se mogućnost za rizično seksualno ponašanje – a samim tim i rizik za seksualno prenosive bolesti.
Pritom, lekari uvek upozoravaju i na posebno osetljive grupe, odnosno, hronične bolesnike: dijabetičare, osobe sa kardiovaskularnim smetnjama ili hormonskim disbalansom. Budući da se ova stanja u početku mogu manisfestovati uz veoma blage simptome, tim pre je nužna saradnja sa lekarom pre korišćenja lekova za potenciju.