Svako životno doba razlikuje se od prethodnog, pa se to odnosi i na erekciju. Dr Endrju Sigel, urolog i bloger, donosi informacije o tome kako izgleda erekcija kroz različita životna doba.
Da li ste znali da pojava erekcije pre puberteta nije retkost? Objašnjenje se krije u činjenici da je erekcija neuro-vaskularni fenomen koji može imati psihogeno, refleksno ili noćno poreklo.
Psihogena erekcija nastaje posredstvom audio-vizuelnih nadražaja ili fantazije. Refleksna se javlja kao posledica draženja ili dodira penisa, dok se noćna erekcija javlja tokom faze dubokog sna (REM faza). Dve poslednje mogu se javiti kod dečaka koji još nisu ušli u pubertet.
Dvadesete
U dvadesetim godinama libido je nezasit i nije potrebno mnogo stimulacije da dođe do seksualnog uzbuđenja. Moguće su erekcije čak i onda kad su nepoželjne. Negativna strana je mogućnost preuranjene ejakulacije .
Tridesete
U ovoj deceniji seksualni nagon još je snažan, ali ne i sveprožimajuć kao u dvadesetim. I dalje se javljaju dobre erekcije, mada ne spontano kao ranije.
Četrdesete
U četrdesetim se primećuju prve promene u seksualnoj funkciji. I dalje su prisutne erekcije, ali je za njih najčešće potrebna fizička stimulacija.
Pedesete
Seks je još uvek važan, ali želja je obično slabija. Noćne i jutarnje erekcije se sve više proređuju.
Šezdesete
Nivo testosterona tokom godina opada, što vodi smanjenju seksualnog nagona. Erekcije su, uz određene napore, još uvek prisutne. Iako erektilna disfunkcija nije pravilnost , u svakoj narednoj deceniji mogućnost njene pojave raste.
Sedamdesete
U ovoj deceniji kvalitet erekcija drastično opada, a spontane se dešavaju retko ili gotovo nikad.
Iako su ova opažanja doneta na osnovu bogate kliničke prakse, te predstavljaju najuočljivije trendove za svaku od decenija, važno je znati da među muškarcima postoje i određene individualne razlike. To se odnosi i na pojavu erektilne disfunkcije u bilo kom životnom dobu, čemu je neophodno posvetiti potrebnu pažnju, kako zbog zadovoljstva (seksualnim) životom, tako i zbog mogućnosti da je efektilna disfunkcija samo simptom nekog drugog, često ozbiljnijeg zdravstvenog problema.