Za muškarce sa rakom prostate, šanse za preživljavanje se ubrzano smanjuju u zavisnosti od faze u kojoj se bolest otkrije. Na to upozoravaju urolozi i onkolozi koji tvrde da je smrtnost od ove vrste raka za 40% veća ako se otkrije u poslednjoj, odnosno četvrtoj fazi.
To znači da muškarci koji otkriju kancer u trećoj fazi bolesti i dalje imaju veće šanse za oporavak. Još važnije je stvoriti svest o simptomima ove bolesti, upravo kako bi se povećala mogućnost za izlečenje.
Erektilna disfunkcija, iako je većina neće odmah povezati sa nekom od teških bolesti, spada u nekoliko upozoravajućih znakova za rak prostate. To, ipak, ne znači da bi svi muškarci sa ED trebalo da strahuju od kancera. Nekoliko eksperta iz Velike Britanije, koji stoje iza veb sajta posvećenog muškom zdravlju, ističu da se ED kao simptom raka prostate javlja naglo i bez upozorenja.
Zato stručnjaci podsećaju i na važnost preventivnih uroloških pregleda. Rak prostate inače nije toliko uobičajen kod muškaraca mlađih od 30 godina, ali nakon ove starosne granice, poželjno je početi sa proverom zdravlja prostate najmanje jednom godišnje.
Razlog je i taj što se kancerogene ćelije koje izazivaju ovu vrstu raka mogu proširiti ne samo na prostatu, već i na druge telesne organe. U tom slučaju nastaju sekundarni tumori (metastaze), zbog čega je još važnije obratiti pažnju na nekoliko najčešćih simptoma. Osim nagle pojave erektilne disfunkcije, tu spadaju i česta potreba za mokrenjem, osećaj bola ili peckanja tokom uriniranja i ejakulacije, gubitak kontrole pri mokrenju (često uz oslabljen protok urina), kao i tragovi krvi u mokraći i spermi.
Sem toga, na prisustvo kancerogenih ćelija ukazuje i povišena vrednost specifičnog antigena prostate u krvi (PSA). Za potvrdu dijagnoze, u najvećem broju slučajeva je neophodan i pregled magnetnom rezonancom.
Eksperti ističu i da je rak prostate jedan od najčešćih tumora koji se javljaju u muškoj populaciji. Rizik za obolevanje se povećava nakon 50-te godine, kao i u slučaju da je u porodičnoj istoriji bilo slučajeva ove bolesti.
Iako nema načina da se rizik u potpunosti izbegne, lekari podsećaju da se šanse za obolevanje ipak mogu smanjiti. To se, pre svega, postiže redovnim urološkim pregledima (pogotovo nakon 45. godine), zatim promenama životnog stila koje uključuju zdravu ishranu i redovnu fizičku aktivnost, a zdravlje se može poboljšati i izbegavanjem ili smanjenjem unosa životinjskih masti i konzumiranja mesnih prerađevina.