Verovatno vam ga niko neće prepisati kao lek (osim u šaljivoj konotaciji), a još verovatnije je da bez njega nećete umreti. Ipak, sa činjenicom da je seks dobar za zdravlje složiće se i medicinski stručnjaci.
Među njima je i Vendi Volš, klinička psihološkinja i profesorka psihologije sa Kalifornijskog državnog univerziteta. Volš navodi da „seks donosi niz pozitivnih promena u telu i umu“, dodajući samo neke od njih: povećanje protoka krvi (koje podstiče rad srca i mozga), ili dovođenje u ravnotežu polnih hormona, kao posledicu oslobađanja moždanih neurotransmitera.
Sa time se slaže i Laura Dajč, seksološkinja i licencirana klinička savetnica iz Los Anđelesa. Ona posebno ističe zdravstvene prednosti orgazma, povezujući ga sa oslobađanjem endorfina – neurotransmitera koji blokiraju bol i izazivaju osećaj zadovoljstva. Međutim, vođenje ljubavi ima još poneke prednosti koje vredi pomenuti.
- Poboljšava rad mozga: jedna studija objavljena 2019. godine u časopisu „Journal of Gerontology“ sugeriše da je redovan seks povezan sa boljim kognitivnim funkcijama. Studija je okupila 73 osobe (muškarce i žene), starosti između 50 i 83 godine. Oba pola su se izjasnila o tome da li polne odnose imaju najmanje jednom nedeljno, ređe od toga ili nikada. Kognitivni testovi su potvrdili da mozak osoba iz prve grupe zaista bolje radi – njihovo pamćenje je tačnije, a bolje su se pokazali i u verbalnom izražavanju.
- Smanjuje probleme sa nesanicom: svakome se dešava da nakon seksa zaspi brže nego inače. Profesorka Velš u tome ne vidi ništa neobično i tvrdi da seks zaista može biti dobar način opuštanja pre spavanja.
- Seks je efikasan protiv bolova: savetnica Laura Dajč podseća da vođenje ljubavi, usled oslobađanja endorfina, ima dejstvo slično analgeticima. Efekat endorfina se ponekad poredi i sa morfijumom, a to je potvrdila i studija objavljena u časopisu „Hawaii Medical Journal“. Njeni autori su se posebno fokusirali na efekat beta-endorfina (hormona koji proizvodi hipofiza) i zaključili da on igra ulogu u smanjenju bola nakon operacija.
- Seks može da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti: ovo je stavka oko koje će pojedini lekari savetovati oprez – za intenzivno vođenje ljubavi će reći da povećava rizik od srčanog udara. Ipak, to se pretežno odnosi na osobe koje već imaju kardiovaskularnih problema. Rizik je, osim toga, kratkotrajan, što znači da zdrave osobe uglavnom nemaju razloga za brigu. Jedna studija je istakla i da zdrav seksualni život, zapravo, potencijalno smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti. Studija se našla u brazilskom časopisu „Biological and Medical Research“ 2014. godine, uz zaključak da ovaj preventivni efekat ima veze sa oslobađanjem oksitocina. Ovaj hormon, osim što podstiče rad metabolizma, ima zaštitno i protivupalno dejstvo. Pored toga, naučnici ga dovode u vezu upravo sa poboljšanjem funkcionisanja kardiovaskularnog sistema.
- Seks poboljšava imunitet: istraživanje objavljeno u publikaciji „Psychological Reports“ ukazalo je na to da redovan seks ima ulogu u jačanju imunološkog odgovora organizma. Studija je obuhvatila 112 studenata kojima su mereni nivoi imunoglobulina A – vrste antitela koje se među prvima aktivira u odbrani imuniteta. Među studentima koji su seksualne odnose imali jednom ili dva puta nedeljno, izmereni su i viši nivoi imunoglobulina A, za razliku od učesnika koji su ređe vodili ljubav.
- Seks za duži i srećniji život: profesorka Vendi Volš je uverena u pozitivno dejstvo oksitocina, hormona čije se lučenje povećava tokom intimnosti i fizičkog dodira. Ova važna supstanca se oslobađa u mozgu, i to ne samo tokom seksa, već i grljenja, ljubljenja i maženja. Samim tim, oksitocin možemo shvatiti kao neku vrstu „posrednika“ koji učvršćuje vezu sa partnerom. To je potvrdilo i istraživanje objavljeno 2019. godine u časopisu „Psychological Science“ – ljudi koji osećaju vezanost za svoje partnere su boljeg zdravlja i dužeg životnog veka. Štaviše, za parove u srećnim vezama se pokazalo da imaju 13% manji rizik od prevremene smrti, čak i bez uzimanja u obzir faktora kao što su materijalno bogatstvo i demografske razlike.