Bolesti disajnih organa uglavnom nisu nešto što bismo povezali sa erektilnom disfunkcijom i, uopšte, bilo kakvim problemima sa seksualnim zdravljem. Pre svega, zna se koja oboljenja predstavljaju najveći rizik: dijabetes, srčane bolesti, hormonalna disfunkcija ili, pak, stanja poput multiple skleroze, koja utiču na pokretljivost i funkciju nerava. Ipak, to što respiratorne bolesti nisu u direktnoj vezi sa potencijom, ne znači da na nju i ne utiču.
Što se hroničnih oboljenja tiče, jedno od najčešćih koje pogađa disajne puteve jeste astma. Osobe kojima je dijagnostikovana već dobro znaju koji su njeni simptomi: kratak dah, stezanje u grudima, „zviždanje“ u plućima, lako zamaranje i teškoće pri jačem fizičkom naporu.
Stručnjaci bi, pak, astmu najjednostavnije opisali kao hroničnu bolest disajnih puteva praćenu suženjem i zapaljenjem bronhija. To je i dalje dosta daleko od povezanosti sa ED, i ta veza, zapravo, nije sasvim uzročno-posledična. To se pogotovo odnosi na slučajeve kada je bolest dobro kontrolisana – tada simptomi mogu biti neznatni, a osobe, uz redovno korišćenje prepisane terapije, mogu da vode sasvim normalan život. Ipak, postoje razlozi zbog kojih su teži oblici astme povezani i sa problemima sa potencijom.
Zapaljenje i oksidativni stres: budući da je astma oboljenje kod kojeg dolazi do upale disajnih puteva, postoji verovatnoća da dugotrajni upalni procesi povećaju oksidativni stres u organizmu. On nastaje usled neravnoteže između proizvodnje slobodnih radikala (molekula koji mogu da oštete ćelije) i sposobnosti organizma da te molekule neutrališe pomoću antioksidansa. Kao posledica toga, može doći do oštećenja različitih struktura u ćelijama, kao što su DNK, proteini i lipidi.
U isto vreme, oksidativni stres tokom vremena dovodi i do oštećenja krvnih sudova. Tu spadaju i krvni sudovi koji snabdevaju krvlju genitalno područje, što je, s druge strane, u direktnoj vezi sa pojavom problema sa potencijom.
Upotreba određenih lekova: osobama koje pate od težih oblika astme se često prepisuje terapija koja uključuje kortikosteroide i bronhodilatatore. Iako neće svaka osoba nužno imati identične nuspojave, pokazalo se da ovi lekovi mogu da utiču na seksualnu funkciju – pre svega, kroz smanjenje libida i pojave erektilne disfunkcije.
Smanjena fizička aktivnost i gojaznost: kada su simptomi astme teži i kada onemogućavaju osobu da se bavi fizičkom aktivnošću, to se može negativno odraziti na ceo organizam. Srce i krvni sudovi su među prvima „na udaru“, što znači da negativan uticaj na kardiovaskularno zdravlje može izazvati (ili pogoršati) erektilnu disfunkciju. S druge strane, nije redak slučaj da se astma javlja kod osoba sa prekomernom telesnom težinom. Iako ova dva stanja nisu uvek u međusobnoj vezi, smanjena fizička kondicija se svakako odražava i na seksualnu funkciju i zdravlje.
Povećani rizik za nastanak kardiovaskularnih oboljenja: teži oblici astme, pogotovo ukoliko nisu kontrolisani od strane lekara, vremenom mogu dovesti i do razvoja srčanih bolesti. Do toga dolazi usled nekoliko faktora:
- Oksidativni stres, koji se javlja kao posledica zapaljenja disajnih puteva, može doprineti oštećenju arterija i nastanku ateroskleroze.
- Kada je organizam izložen zapaljenskim procesima, oni mogu dovesti do nakupljanja plaka u krvnim sudovima.
- Pojedina istraživanja ukazuju na to da su astmatičari pod povećanim rizikom i od nastanka hipertenzije.
- Lekovi koji se koriste u tretmanu astme (pogotovo ako je reč o beta-agonistima) povezani su sa većim rizikom od nastanka srčanih aritmija, odnosno, nepravilnosti u radu srca.
Na taj način, ukoliko kod astmatičara dođe do razvoja srčanih problema, nije isključeno da se oni odraze i na seksualnu disfunkciju – pre svega, usled narušenog protoka krvi do penisa.
Kao što se može videti, veza između astme i erektilne disfunkcije, iako nije uvek direktno uočljiva, ipak postoji. Srećom, oba stanja je moguće držati pod kontrolom i time pozitivno uticati na celokupno zdravlje, a u slučaju pojave simptoma ED, na prvom mestu je, svakako, odlazak kod lekara.