Evo šta treba da znate o ED ako bolujete od astme

Bolesti disajnih organa uglavnom nisu nešto što bismo povezali sa erektilnom disfunkcijom i, uopšte, bilo kakvim problemima sa seksualnim zdravljem. Pre svega, zna se koja oboljenja predstavljaju najveći rizik: dijabetes, srčane bolesti, hormonalna disfunkcija ili, pak, stanja poput multiple skleroze, koja utiču na pokretljivost i funkciju nerava. Ipak, to što respiratorne bolesti nisu u direktnoj vezi sa potencijom, ne znači da na nju i ne utiču.

Što se hroničnih oboljenja tiče, jedno od najčešćih koje pogađa disajne puteve jeste astma. Osobe kojima je dijagnostikovana već dobro znaju koji su njeni simptomi: kratak dah, stezanje u grudima, „zviždanje“ u plućima, lako zamaranje i teškoće pri jačem fizičkom naporu.

Stručnjaci bi, pak, astmu najjednostavnije opisali kao hroničnu bolest disajnih puteva praćenu suženjem i zapaljenjem bronhija. To je i dalje dosta daleko od povezanosti sa ED, i ta veza, zapravo, nije sasvim uzročno-posledična. To se pogotovo odnosi na slučajeve kada je bolest dobro kontrolisana – tada simptomi mogu biti neznatni, a osobe, uz redovno korišćenje prepisane terapije, mogu da vode sasvim normalan život. Ipak, postoje razlozi zbog kojih su teži oblici astme povezani i sa problemima sa potencijom.

Zapaljenje i oksidativni stres: budući da je astma oboljenje kod kojeg dolazi do upale disajnih puteva, postoji verovatnoća da dugotrajni upalni procesi povećaju oksidativni stres u organizmu. On nastaje usled neravnoteže između proizvodnje slobodnih radikala (molekula koji mogu da oštete ćelije) i sposobnosti organizma da te molekule neutrališe pomoću antioksidansa. Kao posledica toga, može doći do oštećenja različitih struktura u ćelijama, kao što su DNK, proteini i lipidi.

U isto vreme, oksidativni stres tokom vremena dovodi i do oštećenja krvnih sudova. Tu spadaju i krvni sudovi koji snabdevaju krvlju genitalno područje, što je, s druge strane, u direktnoj vezi sa pojavom problema sa potencijom.

Upotreba određenih lekova: osobama koje pate od težih oblika astme se često prepisuje terapija koja uključuje kortikosteroide i bronhodilatatore. Iako neće svaka osoba nužno imati identične nuspojave, pokazalo se da ovi lekovi mogu da utiču na seksualnu funkciju – pre svega, kroz smanjenje libida i pojave erektilne disfunkcije.

Smanjena fizička aktivnost i gojaznost: kada su simptomi astme teži i kada onemogućavaju osobu da se bavi fizičkom aktivnošću, to se može negativno odraziti na ceo organizam. Srce i krvni sudovi su među prvima „na udaru“, što znači da negativan uticaj na kardiovaskularno zdravlje može izazvati (ili pogoršati) erektilnu disfunkciju. S druge strane, nije redak slučaj da se astma javlja kod osoba sa prekomernom telesnom težinom. Iako ova dva stanja nisu uvek u međusobnoj vezi, smanjena fizička kondicija se svakako odražava i na seksualnu funkciju i zdravlje.

Povećani rizik za nastanak kardiovaskularnih oboljenja: teži oblici astme, pogotovo ukoliko nisu kontrolisani od strane lekara, vremenom mogu dovesti i do razvoja srčanih bolesti. Do toga dolazi usled nekoliko faktora:

  • Oksidativni stres, koji se javlja kao posledica zapaljenja disajnih puteva, može doprineti oštećenju arterija i nastanku ateroskleroze.
  • Kada je organizam izložen zapaljenskim procesima, oni mogu dovesti do nakupljanja plaka u krvnim sudovima.
  • Pojedina istraživanja ukazuju na to da su astmatičari pod povećanim rizikom i od nastanka hipertenzije.
  • Lekovi koji se koriste u tretmanu astme (pogotovo ako je reč o beta-agonistima) povezani su sa većim rizikom od nastanka srčanih aritmija, odnosno, nepravilnosti u radu srca.

Na taj način, ukoliko kod astmatičara dođe do razvoja srčanih problema, nije isključeno da se oni odraze i na seksualnu disfunkciju – pre svega, usled narušenog protoka krvi do penisa.

Kao što se može videti, veza između astme i erektilne disfunkcije, iako nije uvek direktno uočljiva, ipak postoji. Srećom, oba stanja je moguće držati pod kontrolom i time pozitivno uticati na celokupno zdravlje, a u slučaju pojave simptoma ED, na prvom mestu je, svakako, odlazak kod lekara.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Time limit is exhausted. Please reload the CAPTCHA.