Kada se jave problemi poput erektilne disfunkcije, dešava se da se muškarci nađu pred uobičajenim nedoumicama. Da li uzroke valja tražiti na telesnom nivou, što bi zahtevalo pregled kod urologa? Možda je dovoljno sve pripisati stresu i anksioznosti, pa je prva adresa, zapravo, stručnjak za mentalno zdravlje?
Ovakva pitanja mogu da prate i druge probleme seksualne prirode: preuranjenu ejakulaciju, nedostatak volje za seksom ili teškoće u postizanju orgazma. Kako god bilo, ponekad odgovor na pitanje „kome se obratiti“ nije najjasniji odmah na početku.
Svakako, dobra vest je da seksualne smetnje mogu uspešno da se leče. No, kao i kod svakog drugog telesnog stanja, prvi i osnovni korak je utvrđivanje njihovog uzroka.
U najvećem broju slučajeva, logičnu polaznu tačku bi predstavljao urolog. Reč je o specijalisti koji se bavi zdravstvenim problemima mokraćnog i muškog reproduktivnog sistema, te je on prva adresa i za probleme sa seksualnom funkcijom. Tokom pregleda, urolog može da dâ procenu da li, recimo, postoje znaci vaskularnih, anatomskih i neuroloških poremećaja, koji mogu da utiču i na seksualno zdravlje.
Urolog, takođe, može da preporuči neophodne laboratorijske analize, kao i da osobu uputi drugom specijalisti, ukoliko za tim ima potrebe.
Sa druge strane, ne mora svaki vid seksualne disfunkcije direktno biti povezan sa reproduktivnim sistemom. Kao što znamo, značajnu ulogu imaju i hormoni, tako da osnovni uzrok može da se krije u poremećajima nivoa testosterona, bolestima štitne žlezde ili određenim metaboličkim poremećajima.
U takvim situacijama, značajnu ulogu ima specijalista endokrinolog. Ukoliko prethodne analize ukažu na hormonske nepravilnosti – ili, pak, postoje simptomi koji ukazuju na njih, poput varijacije u telesnoj težini, smanjenje mišićne mase i izraženi umor – endokrinološki pregled će pomoći da se potvrde ili otklone ovakve sumnje.
S druge strane, znamo i da seksualna funkcija ne zavisi isključivo od zdravlja vaskularnog sistema ili hormonskog statusa. Čak i ukoliko nema fizičkog poremećaja, psihološki faktori mogu da igraju veliku ulogu. Zato se često ističe kako hronični stres, depresija i partnerski konflikti, takođe, mogu da dovedu do frustrirajućih problema sa erekcijom.
Ukoliko je to slučaj, psihološka podrška može biti ključna u procesu oporavka. Ona je naročito korisna ukoliko se problem javlja samo u određenim situacijama (na primer, pre seksualnog čina, ali ne i tokom masturbacije), ili ako su seksualne smetnje povezane sa emocionalnim teškoćama.
Važno je napomenuti i da granice između ovih oblasti ne moraju uvek biti jasne. Primera radi, muškarci mogu da razviju erektilnu disfunkciju usled dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti, a nakon toga i izraženu anksioznost kao posledicu neuspelih seksualnih iskustava. Tada se uzrok ne posmatra isključivo kao fizički ili psihološki, već kao (ne toliko retka) kombinacija oba faktora.
Upravo zbog toga, pristup lečenju seksualne disfunkcije često nije jednodimenzionalan. Isto toliko je važna saradnja sa različitim stručnjacima, jer će ponekad problem rešiti jedan pregled i nekoliko analiza, dok je u drugim slučajevima, pored urologa, potrebno uključiti i druge specijaliste.
Za muškarce koji nisu sigurni odakle da krenu, urološki pregled je najčešće razuman prvi korak. Urolog može pomoći da se isključe (ili potvrde) neki od najčešćih fizičkih uzroka i, ukoliko je potrebno, usmeriti osobu ka drugom odgovarajućem specijalisti. Ono što je svakako najvažnije, jeste da se problem ne ignoriše. Optimalno seksualno zdravlje nije samo pitanje kvaliteta života – ponekad je reč o prvom simptomu kompleksnijeg zdravstvenog problema koji zaslužuje adekvatnu pažnju.
